žena izbjeglica

Iako se međunarodno i regionalno izbjegličko pravo, uključujući izbjegličko pravo Evropske unije, izričito ne odnosi na „spol” kao osnovu progona, opće je prihvaćeno da on može utjecati ili diktirati vrstu progona ili pretrpljene štete i razloge za ovakav postupak. Definicija EU o osobama kojima je priznata potreba za međunarodnom zaštitom (doduše ne kao izbjeglice, već kao korisnici „supsidijarne zaštite”), ako se pravilno tumači, pokriva i zahtjeve po osnovu roda. Nasilje nad ženama jedan je od glavnih oblika progona koji žene doživljavaju u kontekstu izbjegličkog statusa i azila. To može uključivati prijetnju sakaćenja ženskih genitalija, prisilni/rani brak, prijetnju nasiljem i/ili zločine iz časti, trgovinu ženama, silovanje i druge oblike seksualnog napada, ozbiljne oblike nasilja u porodici, nametanje smrtne kazne ili druge fizičke kazne koje postoje u diskriminatornim pravosudnim sistemima, prisilnu sterilizaciju, politički ili vjerski progon zbog zastupanja feminističkih ili drugih stavova i posljedice progona usljed nepridržavanja rodno propisanih društvenih normi i običaja. Stoga, postupci za azil koji ne uzimaju u obzir posebnu situaciju ili potrebe žena mogu ometati sveobuhvatno utvrđivanje njihovih zahtjeva.