svaka žena koja ispunjava kriterije na osnovu kojih je se može smatrati izbjeglicom u sklopu definicije propisane međunarodnim ili regionalnim pravnim instrumentima za izbjeglice u okviru mandata visokog povjerenika Ujedinjenih naroda za izbjeglice ili nacionalnim zakonodavstvom
Iako se međunarodno i regionalno izbjegličko pravo, uključujući izbjegličko pravo Europske unije, ne odnosi izričito na "rod" kao temelj progona, opće je prihvaćeno da rod može utjecati i odrediti vrstu progona ili pretrpljenu štetu te razloge za takvo ponašanje. Definicija EU-a za osobe koje su prepoznate kao osobe kojima je potrebna međunarodna zaštita (iako ne kao izbjeglice nego kao osobe pod "supsidijarnom zaštitom"), ako se pravilno tumači, obuhvaća i zahtjeve na temelju roda. Nasilje nad ženama jedan je od glavnih oblika progona koji žene doživljavaju u kontekstu svog statusa izbjeglice ili azilantice. Takvo nasilje može uključivati prijetnje sakaćenjem ženskih spolnih organa, prisilan/rani brak, prijetnje nasiljem ili tzv. zločinima u ime časti, trgovinu ženama, silovanje i druge oblike seksualnih napada, ozbiljne oblike nasilja u kućanstvu, nametanje smrtne kazne ili drugih tjelesnih kazni kakve postoje u diskriminatornim pravnim sustavima, prisilnu sterilizaciju, politički ili vjerski progon zbog feminističkih ili drugačijih stavova te progon kao posljedicu nepridržavanja rodno propisanih društvenih normi i običaja. Stoga postupci traženja azila koji ne uzimaju u obzir posebne situacije ili potrebe žena mogu onemogućiti sveobuhvatno utvrđivanje njihovih zahtjeva.