zapošljavanje na nepuno radno vrijeme

Puno radno vrijeme može se izračunavati na dnevnoj, tjednoj, mjesečnoj ili čak godišnjoj osnovi, odnosno na temelju prosječnog razdoblja zapošljavanja. Žene su prezastupljene u radu na nepuno vrijeme i stoga snose negativne posljedice takvog rada, poput zarađivanja nedovoljno sredstava za financijsku samostalnost, smanjenih mogućnosti za odabir karijere te lošijih uvjeta za mirovinu, posebno kad su zaposlene na nesigurnim (lošijim) radnim mjestima na nepuno radno vrijeme. S druge strane, kvalitetan rad u nepunom vremenu može doprinijeti povećanju sudjelovanja žena na tržištu rada. Mišljenja o radu na nepuno radno vrijeme razlikuju se među zemljama općenito, a posebno među socijalnim partnerima. Rad na nepuno radno vrijeme može biti percipiran kao potvrda tradicionalnih rodnih uloga, s naglaskom na nedostatcima rada u nepunom vremenu u pogledu plaće, promaknuća, mirovinskih prava i sl. S druge strane, može ga se promatrati kao instrument za povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada, i samim time njihove financijske neovisnosti.